Umesto da zameni ljudsku kreativnost, sve veći broj umetnika koristi veštačku inteligenciju da bi je proširio. Umetnici, muzičari i dizajneri eksperimentišu sa tzv. „ko-kreativnim“ AI alatima koji unose neočekivane elemente, izazivaju autore i podstiču refleksiju u stvaralačkom procesu.
Lizzie Wilson je jedan od primera. Kao live coder, ona generiše muziku uživo pišući kod, dok publika gleda svaki njen potez. Još zanimljivije, često sarađuje sa AI modelom koji samostalno predlaže beatove i petlje. „To je kao da improvizuješ s partnerom koga ne možeš da predvidiš“, kaže ona.
AI kao kreativni partner, a ne alat
Za razliku od instant generativnih alata koji kreiraju sadržaj na jedan klik, novi pravac u AI umetnosti stavlja fokus na proces. Nije cilj samo da se nešto proizvede, već da AI izazove autora, ponudi neočekivano rešenje ili ga natera da razmisli drugačije.
Umetnici poput Mikea Cooka razvijaju AI alate koji menjaju tok razvoja video igara na neočekivane načine — poput generisanja nivoa u igrama koji deluju gotovo besmisleno, ali podstiču nove ideje. Anne Arzberger koristi AI kako bi detektovala polne predrasude u dizajnu igračaka i pomogla u kreiranju rodno neutralnih formi.
O kreativnosti, refleksiji i neuspehu
Istraživači ističu da kreativnost zahteva neuspeh i refleksiju — što su elementi koje većina današnjih generativnih AI alata izbegava, jer daju „ispeglane“ rezultate. „Da bismo razvijali veštine, moramo da grešimo“, kaže Cook. AI treba da služi kao partner koji gura korisnika ka drugačijim rešenjima, a ne kao alat koji ga pasivizira.
U tom duhu, sve je više eksperimenata sa „frikcionim“ AI alatima — onima koji ne olakšavaju, već otežavaju proces, kako bi podstakli dublju kreativnost.
Zaključak
Za kreativne industrije u Srbiji, ovi trendovi mogu biti inspiracija za razvoj edukativnih alata, umetničkih kolaboracija i eksperimentalnih radionica. AI može biti saveznik umetnosti, ali samo ako ga koristimo kao ravnopravnog partnera u procesu stvaranja.